Europski obavještajci: Rusija ne želi brzo završiti rat u Ukrajini

Šefovi pet europskih obavještajnih agencija, koji su u posljednjim danima razgovarali s Reutersom pod uvjetom anonimnosti, rekli su da Rusija ne želi brzo završiti rat. Četvorica od njih navela su da Moskva koristi pregovore sa SAD-om kako bi pogurala ublažavanje sankcija i sklapanje poslovnih dogovora.

Pregovori – čiji je najnoviji krug održan ovog tjedna u Ženevi – „pregovaračko su kazalište”, rekao je jedan europski obavještajni čelnik.

Te izjave ukazuju na upečatljiv jaz u razmišljanju između europskih prijestolnica i Bijele kuće, koja, prema riječima Ukrajine, želi postići mirovni sporazum do lipnja uoči američkih kongresnih izbora u studenom. Trump kaže da vjeruje kako ruski predsjednik Vladimir Putin želi postići dogovor.

„Rusija ne traži mirovni sporazum. Oni traže ostvarenje svojih strateških ciljeva, a ti se ciljevi nisu promijenili”, rekao je jedan od europskih obavještajnih čelnika. To uključuje uklanjanje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i pretvaranje Ukrajine u „neutralni” tampon između Rusije i Zapada.

Glavni problem, rekao je drugi obavještajni čelnik, jest to što Rusija niti želi niti treba brzi mir, a njezino gospodarstvo „nije na rubu kolapsa”.

Iako obavještajni čelnici nisu rekli kako su došli do svojih informacija, njihove službe koriste ljudske izvore, presretnute komunikacije i razne druge metode. Svi su naveli da Rusiju smatraju prioritetnim ciljem obavještajnog prikupljanja podataka, piše Reuters.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova nije odmah odgovorilo na pisani zahtjev za komentar.

Putin kaže da je spreman za mir, ali pod svojim uvjetima. Ruski dužnosnici tvrde da su europske vlade više puta pogriješile u svojim procjenama Rusije.

Intenzivna diplomacija

Ukrajinski i ruski pregovarači sastali su se ovog tjedna na svom trećem sastanku uz posredovanje SAD-a 2026. godine, bez ikakvog pomaka po ključnim prijepornim pitanjima, uključujući teritorij.

Nakon sastanaka, Zelenski je djelovao frustrirano nedostatkom stvarnog napretka te je sugerirao da su Rusi više zainteresirani za raspravu o povijesnim korijenima sukoba nego za postizanje skorog dogovora.

„Ne trebam povijesna s*anja da završim ovaj rat i krenem prema diplomaciji. Jer to je samo taktika odugovlačenja”, napisao je u četvrtak na platformi X.

Moskva želi da Kijev povuče svoje snage iz preostalih 20% istočne regije Donjeck koje Rusija ne kontrolira, što Ukrajina odbija učiniti.

Drugi obavještajni čelnik rekao je da bi Rusija teritorijalno mogla biti zadovoljna ako dobije ostatak Donjecka, ali da to ne bi ispunilo njezin cilj rušenja prozapadne vlade Volodimira Zelenskog.

Treći obavještajni čelnik rekao je da postoji pogrešno uvjerenje kako bi ustupanje Donjecka od strane Ukrajine brzo dovelo do mirovnog sporazuma.

„U slučaju da Rusi dobiju te ustupke, mislim da bi to možda bio početak stvarnih pregovora”, rekao je dužnosnik, predviđajući da bi Rusija potom iznijela dodatne zahtjeve.

Obavještajni čelnik, bez pružanja dokaza, također je izrazio zabrinutost zbog „vrlo ograničene” razine pregovaračkih vještina u odnosima s Rusijom na Zapadu, uključujući i na europskoj strani, za koju Zelenski kaže da bi trebala imati aktivnu ulogu u pregovorima.

Američku stranu predvode Steve Witkoff, investitor u nekretnine i dugogodišnji Trumpov prijatelj, te Jared Kushner, zet američkog predsjednika.

Obojica su radili na drugim sukobima u Trumpovo ime, ali nijedan nije školovani diplomat niti ima specifično iskustvo vezano uz Rusiju ili Ukrajinu.

Na zahtjev za komentar, glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly izjavila je da anonimni kritičari nisu učinili ništa kako bi pomogli okončati rat u Ukrajini. „Predsjednik Trump i njegov tim učinili su više nego itko drugi kako bi okupili obje strane, zaustavili ubijanje i postigli mirovni sporazum.”

"Vrlo visoki rizici"

Dvojica dužnosnika rekla su da Moskva pokušava podijeliti pregovore u dva odvojena kolosijeka – jedan usmjeren na rat, a drugi na bilateralne dogovore sa SAD-om koji bi uključivali ublažavanje sankcija Rusiji.

Zelenski je rekao da su mu njegove obavještajne službe priopćile da su američki i ruski pregovarači raspravljali o bilateralnim sporazumima o suradnji u vrijednosti do 12 bilijuna dolara koje je predložio ruski izaslanik Kiril Dmitrijev.

Europski dužnosnici nisu iznijeli detalje o tim raspravama, iako je sam Dmitrijev u srijedu na platformi X napisao da „portfelj potencijalnih američko-ruskih projekata prelazi 14 bilijuna dolara”.

Drugi obavještajni čelnik rekao je da je ponuda osmišljena kako bi privukla i Trumpa i ruske oligarhe koji zbog sankcija nisu profitirali od rata, ali čiju lojalnost Putin mora zadržati dok se rusko gospodarstvo suočava s rastućim izazovima.

Dužnosnik je rekao da je Rusija u konačnici „otporno društvo” koje može podnijeti teškoće.

Međutim, treći dužnosnik rekao je da se Rusija suočava s „vrlo visokim” financijskim rizicima u drugoj polovici 2026., navodeći među ostalim ograničen pristup tržištima kapitala zbog sankcija i visoke troškove zaduživanja.

Neki analitičari kažu da se rusko gospodarstvo nalazi negdje između stagnacije i recesije nakon što je prošle godine poraslo za samo 1%.

Ključna kamatna stopa središnje banke, koja određuje troškove zaduživanja, iznosi 15,5%. Likvidni dio ruskog „fonda za crne dane”, kojim vlada pokriva proračunski deficit, više se nego prepolovio od invazije 2022. godine.